Digitalizacija procedure izdavanja vize: putovanje u EU sa vizom postaje lakše
De Evropska komisija radi na mogućnosti online podnošenja zahtjeva za šengensku vizu i zamjene vize. Ova digitalizacija bi trebala stati na kraj birokratskoj i glomaznoj metodi koja se trenutno koristi. Cilj je da se procedure izdavanja viza u potpunosti digitalizuju do sredine 2025. godine, ali pojedine zemlje članice mogu ubrzati proces.
To je ono što bi trebalo da bude za državljane 102 zemalja postati lak za jednog Prijavite se za šengensku vizu.
Komisija želi da putnici koji imaju vize izvan EU imaju jedinstvenu internet platformu Šengenska viza mogu se prijaviti i platiti pripadajuće takse, bez obzira na zemlju Šengena koju žele posjetiti. Posjeta ambasadi, konzulatu ili VFS Global bila bi potrebna samo za putnike čiji biometrijski podaci još nisu dostupni. Trenutne procedure izazvale su probleme tokom pandemije COVID-19, kada podnosiocima zahtjeva više nije bilo dozvoljeno da idu u ambasade i konzulate kako bi podnijeli zahtjev za vizu.
Manje zahtjeva za šengenske vize tokom pandemije
Tokom pandemije COVID-19, u svijetu ih je manje Šengenske vize podnijeli zahtjev i izdali jer je bilo teško primiti podnosioce zahtjeva za vizu u ambasadama, konzulatima i centrima za podnošenje zahtjeva za vizu kao što su VFS Global ili TLScontact. To je potaknulo države članice da pozovu Komisiju da ubrza digitalizaciju viznih procedura.
Digitalizacija omogućava onima koji apliciraju za šengensku vizu da to urade online i plate taksu za vizu putem jedinstvene platforme EU, bez obzira na zemlju Šengena koju namjeravaju posjetiti. Čim se primi zahtjev, platforma automatski određuje koja je država odgovorna za obradu zahtjeva za vizu. Osim toga, platforma podnosiocima zahtjeva pruža ažurne informacije o kratkoročnim šengenskim vizama i sve potrebne informacije o zahtjevima i procedurama.
Smanjenje kupovine viza
Usklađivanje procedura za podnošenje zahtjeva za vizu u šengenskom prostoru također smanjuje rizik od „šopinga za vizu“, gdje podnosioci zahtjeva ne podnose zahtjeve u šengenskoj zemlji svog odredišta, već u šengenskoj zemlji koja nudi bržu obradu zahtjeva za vizu. Digitalizacija viznog postupka će također smanjiti sigurnosne rizike povezane s fizičkim naljepnicama za vizu. Pokazalo se da su ove vrste naljepnica podložne krivotvorenju, prevari i krađi. Današnji prijedlog je također u skladu sa sveukupnim pristupom EU za poticanje modernizacije i digitalizacije javnih usluga.
Digitalizacija će olakšati podnošenje zahtjeva za šengensku vizu i učiniti samu vizu sigurnijom:
- Putnici će biti na jednoj platformi možete podnijeti zahtjev za vizu putem interneta i mogu platiti taksu za vizu, bez obzira na šengensku zemlju koju žele posjetiti.
- Ako podnosilac zahtjeva želi posjetiti više od jedne države članice, platforma će to učiniti automatski određuje koja je država članica nadležna za obradu zahtjeva.
- Na platformi će biti aplikant ažurirane informacije o kratkoročnim šengenskim vizama i sve potrebne informacije o zahtjevima i procedurama (uključujući propratnu dokumentaciju, taksu za vizu ili potrebu zakazivanjem termina za prikupljanje biometrijskih podataka).
- Zahtjev da se lično prijave u konzulatu odnosio bi se samo na putnike koji se prijavljuju prvi put i moraju biti prikupljeni biometrijski podaci, podnosioce zahtjeva čiji biometrijski podaci više nisu važeći i podnosioce zahtjeva s novom putnom ispravom.
- Viza će napredne sigurnosne funkcije koji će biti sigurniji od trenutne naljepnice za vizu.
- Novi sistem će osigurati da osnovna prava uvijek biti zaštićen.
Trenutna situacija sa zahtjevima za vizu je glomazna
Podnošenje zahtjeva za šengensku vizu je sada glomazna i uglavnom papirna procedura. Podnosilac zahtjeva za vizu ponekad mora dvaput otići u ambasadu ili vanjskog pružaoca usluga kako bi podnio zahtjev, a zatim i preuzeo pasoš sa vizom.
Neke države članice već digitalizuju proceduru prijave, ali nisu sve zemlje na istom nivou. Na primjer, opcija plaćanja putem interneta još uvijek je jedva dostupna.
Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson smatra da je sadašnja metoda rada zastarela:
„Pola stranci koji dolaze u EU sa šengenskom vizom smatraju da je postupak podnošenja zahtjeva za vizu dugotrajan i glomazan. Trećina mora prijeći veliku udaljenost da bi aplicirala za vizu. Vrijeme je da EU obezbijedi platformu za aplikacije prilagođenu korisnicima, sigurnu i web-baziranu.”
Sljedeći koraci
O prijedlogu Komisije sada će raspravljati Evropski parlament i Vijeće. Države članice će tada imati pet godina da pređu na zajedničku platformu za online vizu. Na osnovu rezultata pregovora između suzakonodavatelja, izrada platforme mogla bi početi 2024. godine i postati operativna 2026. godine. S obzirom na petogodišnji prijelazni period, sve države članice mogle bi početi koristiti platformu 2031. godine.
Pitanja i odgovori – digitalizacija viznog postupka: lakše putovanje u EU sa vizom
Komisija danas predlaže digitalizaciju šengenske vizne procedure, zamjenu vizne naljepnice i omogućavanje putnicima da podnesu zahtjev za vizu putem interneta putem evropske platforme za vizu. Digitalizacija će olakšati podnošenje zahtjeva za šengensku vizu, a viza će postati sigurnija, a time i otpornija na krađu i prevare.
Komisija-von der Leyen je sebi postavila cilj da viznu politiku Unije učini modernijim, prilagođenijim korisnicima i sigurnijim alatom za upravljanje putovanjima državljana trećih zemalja u šengenski prostor. U tu svrhu, Komisija je usvojila prijedloge za modernizaciju viznog informacionog sistema, tekući razvoj sistema ulaska/izlaska i sistema putnih informacija i odobrenja putovanja (ETIAS) i implementaciju novog viznog kodeksa, uključujući član 25a. o saradnji u smislu akvizicije.
Prilikom revizije Viznog kodeksa EU 2019. godine, Evropski parlament i Vijeće su eksplicitno izrazili želju da razviju zajedničko rješenje koje bi omogućilo digitalne aplikacije za šengenske vize u budućnosti i u potpunosti uključilo najnovija pravna i tehnološka dostignuća. Tokom pandemije COVID-19, manji broj šengenskih viza je podneseno i izdato širom svijeta, djelimično zbog poteškoća u prijemu podnosilaca zahtjeva za vizu u konzulate i vizne centre. To je potaknulo države članice da pozovu Komisiju da ubrza digitalizaciju viznih procedura. Pakt o migracijama i azilu koji je Komisija predstavila u septembru 2020. postavlja rok do 2025. godine za potpunu digitalizaciju viznog postupka, uključujući uvođenje digitalne vize i mogućnost podnošenja zahtjeva za vize putem interneta.
U principu, svi zahtjevi za vizu bit će podneseni digitalno putem platforme za podnošenje zahtjeva za vizu EU, ali u pojedinačnim slučajevima podnosioci zahtjeva i dalje mogu podnijeti zahtjev na papiru konzulatu ili viznom centru ako im pomoć dobije na platformi za podnošenje zahtjeva za vizu EU (putem chat box i u FAQs) ili primljeno od porodice ili prijatelja nije dovoljno za podnošenje prijave putem interneta. Posebne odredbe će se primjenjivati iu slučaju humanitarnih razloga. Članovi porodica građana EU/Evropskog ekonomskog prostora koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje također će i dalje moći podnijeti zahtjev na papiru.
Svi aplikanti će moći u potpunosti da popune svoju aplikaciju putem interneta (popunite formular za prijavu, platite taksu za vizu, učitate prateću dokumentaciju i provjerite da li je biometrija još uvijek važeća). Međutim, putnici koji prvi put putuju i podnosioci zahtjeva čija je biometrija istekla i dalje će morati lično pokazati svoju biometriju u konzulatu ili viznom centru. Oni mogu rezervirati taj termin online.
Viza izdata na papiru je podložnija prijevari i krađi i stoga predstavlja rizik za sigurnost EU. Digitalna viza će biti neka vrsta elektronske datoteke u viznom informacionom sistemu i stoga više neće imati nikakve fizičke karakteristike koje se mogu mijenjati.
Prijedlog digitalizacije će olakšati podnošenje zahtjeva za vizu, ali ne mijenja uslove za podnošenje zahtjeva i njegovu obradu.
Platformu će izgraditi i upravljati eu-LISA, Evropska agencija za operativno upravljanje velikim IT sistemima u oblasti slobode, sigurnosti i pravde. Odgovornost Komisije je da osigura da opće informacije o vizama na platformi budu ažurne.
Prvo, podnosioci zahtjeva provjeravaju na platformi EU za podnošenje zahtjeva za vizu da li im je potrebna viza. Ako je tako, kreiraju siguran nalog, popunjavaju obrazac za prijavu i postavljaju potrebne dokumente. Oni zatim plaćaju taksu za vizu putem interneta i predaju svoj zahtjev. Država Šengena u kojoj se nalazi glavno odredište putovanja odgovorna je za obradu prijave. Podnosioci zahtjeva mogu provjeriti status svoje prijave putem platforme i primati obavještenja o statusu. Nakon što je viza odobrena, podnosioci zahtjeva mogu pristupiti svojoj vizi online. Ako je potrebno, oni također mogu produžiti svoj period vize putem interneta.
Prednost jedinstvene platforme za prijavu je u tome što će aplikanti pronaći jednu usklađenu i besprekornu proceduru prijave, bez obzira na zemlju Šengena koju žele posjetiti. Oni mogu pristupiti svim podnesenim prijavama na jednom mjestu. To ne bi bio slučaj sa zasebnim nacionalnim portalima po državi članici. Podnosioci zahtjeva bi tada morali slijediti različite procedure i koristiti različite sisteme za pregled svojih prošlih prijava.
Komisija predlaže postepeno ukidanje ovih nacionalnih portala i njihovu zamjenu jedinstvenom aplikacijskom platformom na nivou EU. Komisija je odlučila omogućiti državama članicama da se pridruže platformi čim ona postane operativna, a najkasnije pet godina nakon njenog uspostavljanja. Ovaj prijelazni period omogućava državama članicama da postepeno ukidaju svoje nacionalne instrumente i pređu na platformu za podnošenje zahtjeva za vizu EU na fleksibilan način.
Platforma za podnošenje zahtjeva za vizu EU bit će dio nedavno revidiranog informacionog sistema za vizu, koji je nedavno moderniziran i uključuje napredne mjere zaštite podataka (ograničenje svrhe, ograničeni period čuvanja).
Oba sistema imaju za cilj da olakšaju putovanje u šengenski prostor uz jačanje sigurnosti u šengenskom prostoru. Predložena inicijativa odnosi se na državljane trećih zemalja kojima je potrebna viza, odnosno državljane trećih zemalja koji trebaju podnijeti zahtjev za vizu za boravak u šengenskom prostoru koji ne prelazi 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. ETIAS služi državljanima trećih zemalja koji su izuzeti od zahtjeva za vize, ali koji moraju podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja prije putovanja.
O prijedlogu Komisije sada će se raspravljati u Evropskom parlamentu i Vijeću. Na osnovu prijedloga Komisije, države članice imat će pet godina da pređu na zajedničku platformu za online vizu. Na osnovu rezultata pregovora između suzakonodavatelja, izrada platforme mogla bi početi 2024. godine i postati operativna 2026. godine. S obzirom na petogodišnji prijelazni period, sve države članice mogle bi početi koristiti platformu 2031. godine.
Nakon usvajanja, prijedlog će implementirati zemlje koje u potpunosti primjenjuju šengensku pravnu stečevinu: EU-27 (osim Irske i Bugarske, Rumunije, Hrvatske i Kipra, jer ove zemlje ne primjenjuju u potpunosti šengensku pravnu stečevinu) + Island, Norveška, Lihtenštajn i Švajcarska. Radi se o ukupno 27 zemalja. Bugarska, Rumunija, Hrvatska i Kipar ne primjenjuju u potpunosti šengenske acquis, ne izdaju šengenske vize i nemaju pristup viznom informacionom sistemu. Stoga neće primjenjivati ovaj prijedlog koji se tiče izdavanja šengenskih viza.
Izvor: Evropska komisija
Povezani postovi:
