Što su schengenske zemlje i koje su zemlje obuhvaćene Schengenskim ugovorom?
U Europi postoji 27 takozvanih schengenskih zemalja, među kojima je i Nizozemska. Riječ je o 22 zemlje Europske unije i četiri države nečlanice. Te su se zemlje sporazumno dogovorile da će ukinuti provjere osoba na zajedničkim granicama. Poznato i kao slobodno kretanje ljudi i robe. Zemlje koje su potpisale ovaj ugovor nazivamo schengenskim zemljama.
Osim o slobodnom kretanju osoba i robe, zemlje sudionice sklopile su i zajedničke sporazume o viznoj politici, politici azila te suradnji između policije i pravosudnih tijela.
Odakle dolazi naziv schengenske zemlje?
Ime schengenske zemlje, proizlazi iz nastanka izvornog ugovora. Ovaj ugovor sklopljen je 1985. godine u luksemburškom gradu Schengenu između Belgije, Njemačke, Francuske, Luksemburga i Nizozemske i dobio je naziv: Schengenski ugovor. Prema ovom ugovoru, građani zemalja sudionica mogu slobodno putovati unutar schengenske zone.
27 schengenskih zemalja
| Belgija | Danska | Njemačka |
| Estonija | Finska | Frankrijk |
| Griekenland | Madžarska | Italija |
| Latvija | Lihtenštajn | Litvanija |
| Luxemburg | Malta | Holandija |
| Norveška | Austrija | Poljska |
| Portugal | Slovenija | Slovačka |
| Španija | Češka | Island |
| Švedska | Švajcarska | Hrvatska |
EU i schengenski prostor
Četiri zemlje koje nisu članice Europske unije dio su schengenskog prostora. To su Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn.
Osim toga, za niz zemalja vrijedi poseban aranžman. To su Irska i Velika Britanija. Ove zemlje formalno nisu dio Schengenskog prostora, ali imaju mogućnost, ako žele, sudjelovati u svim ili dijelom odredbi Schengenskog sporazuma. Danska također ima poseban status. Država može sama odlučiti hoće li ili ne primijeniti nova pravila u pogledu schengenskog prostora.
Država članica EU, ali ne i schengenska država
Od zemalja EU, Rumunjska i Bugarska još nisu dio zemalja Schengena. Ugovor još nije stupio na snagu za Cipar.
Reguliranje slobodnog kretanja
U funkciji su različiti sustavi baza podataka koji reguliraju slobodno kretanje između zemalja Schengena. Države članice Schengena razmjenjuju informacije o kriminalu, terorizmu i ilegalnim migracijama putem Schengenskog informacijskog sustava (SIS). Sustav ulaska i izlaska (EES), koji će startati 2020. godine, registrirat će i dijeliti podatke o osobama koje su predugo boravile (ilegalno) u schengenskom prostoru.
Novi Europski sustav putnih informacija i autorizacije (ETIAS), koji će biti uveden 2023., osigurat će da putnici iz trećih zemalja koji su izuzeti od obveze vize moraju prvo zatražiti dopuštenje online prije nego što mogu putovati u schengensko područje.
