Europska komisija predstavila je novu strategiju za otvaranje najvećeg svjetskog prostora za besplatno putovanje – The Schengenski prostor – jači, sigurniji i otporniji. Ova strategija ima za cilj bolje upravljanje vanjskim granicama EU-a, unutarnje jačanje schengenskog prostora, poboljšanje strukture spremnosti i upravljanja te širenje na sve zemlje EU-a.
Više od 420 milijuna ljudi živi u schengenskom području, raspoređenih u 27 zemalja. Ukidanje unutarnjih graničnih kontrola između schengenskih zemalja sastavni je dio europskog načina života: gotovo 1,7 milijuna ljudi živi u jednoj schengenskoj zemlji, a radi u drugoj. Stanovnici su svoje živote izgradili oko sloboda koje nudi schengensko područje: svaki dan 3,5 milijuna ljudi putuje između schengenskih zemalja.
Povijest schengenskog prostora
Prije više od 36 godina pet država članica dogovorilo se ukinuti kontrole na međusobnim granicama. Danas je 26 europskih država dio schengenskog prostora bez kontrole unutarnjih granica. Schengenski prostor čine sve zemlje EU osim Bugarske, Rumunjske, Hrvatske, Cipra i Irske. Također uključuje četiri zemlje koje nisu članice EU: Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn.
Slobodno kretanje važno za oporavak nakon korona krize
Slobodno kretanje ljudi, robe i usluga u središtu je Europske unije i ključno za oporavak Europe od krize uzrokovane koronavirusom. S novom strategijom, Komisija razmatra izazove s kojima se schengensko područje suočilo posljednjih godina i zacrtava put naprijed koji donosi prednosti Schengen biti sačuvan. Potrebno je zajedničko djelovanje na razini Unije kako bi se zemljama EU-a omogućilo suočavanje s trenutačnim izazovima.
Stupovi schengenskog prostora
Pravilno funkcioniranje schengenskog prostora počiva na tri stupa: učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a, jačanje unutarnjih mjera za nadoknadu nedostatka unutarnjih graničnih kontrola (osobito u područjima policijske suradnje, sigurnosti i upravljanja migracijama) i jamstvo odlučnost i dobro upravljanje, uključujući završetak Schengena. Kako bi promicala međusobno povjerenje u provedbi schengenskih pravila, Komisija je također predstavila a prijedlog revidiranje schengenskog mehanizma evaluacije i praćenja.
Ciljevi strategije:
- Osigurati učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a kroz Stalni korpus europske granične i obalne straže koji se trenutno oblikuje, čineći informacijske sustave za upravljanje granicama i migracijama interoperabilnim do 2023., te s prijedlogom koji će se uskoro predstaviti za digitalizaciju zahtjeva za vizu i putnih isprava. Komisija također poziva suzakonodavce da brzo usvoje prijedlog o provjerama osoba koje neovlašteno prelaze granicu, što je dio novog Pakta o migracijama i azilu.
- Ojačati schengenski prostor iznutra, budući da je bliska suradnja između država članica u sprječavanju i suzbijanju prijetnji sigurnosti ključna za održavanje i nadoknadu nepostojanja kontrola unutarnjih granica. Nove inicijative uključuju kodeks EU-a za policijsku suradnju, poboljšani „prümski okvir” za razmjenu informacija o DNK, otiscima prstiju i registraciji vozila te proširenje upotrebe unaprijed izdanih podataka o putnicima na letove unutar schengenskog područja. Novi Pakt o migracijama i azilu, nakon što bude usvojen, također će omogućiti zajednički pristup upravljanju migracijama, aspekt koji je važan za pravilno funkcioniranje schengenskog prostora.
- Poboljšanje pripravnosti i upravljanja: Komisija ga danas predlaže pregled schengenskog mehanizma za evaluaciju i praćenje (vidi dolje). Također će sazivati redovite Schengenske forume za promicanje političkog dijaloga o zajedničkim pitanjima na temelju godišnjih izvješća o stanju Schengena. Kasnije ove godine, Komisija će predstaviti prijedlog za reviziju Schengenskog graničnog kodeksa s ciljem da Schengen postane otporniji na ozbiljne prijetnje. Čineći to, osigurat će blisku koordinaciju i osigurati da ponovno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola ostane posljednje sredstvo. Komisija će također predstaviti plan za nepredviđene situacije za ponovno aktiviranje uspješnog sustava "zelenih traka" za nesmetan teretni promet u slučaju budućih kriza. Konačno, Komisija će surađivati s državama članicama na dugoročnom ponovnom uvođenju kontrola unutarnjih granica.
- Proširenje schengenskog prostora: budućnost Schengena mora se vrtjeti oko proširenja na države članice EU-a koje još ne pripadaju schengenskom području. Ovo je i legitimno očekivanje i pravna obveza za one zemlje koje se smatraju spremnima pridružiti se.
Izvor: Europska unija – datum objave: 7. lipnja 2021. – Iz ovog članka ne mogu se proizvesti nikakva prava.
Povezane teme:
