Nizozemska uprava za zaštitu podataka (AP) postavit će pitanja ministru vanjskih poslova Wopkeu Hoekstri o upotrebi algoritma koji se koristi u procjeni zahtjevi za vizu za kratki boravak (šengenska viza).
Ovaj algoritam, nazvan 'Donošenje odluka potpomognuto informacijama', pomaže službenicima u Haagu da odluče hoće li podnijeti zahtjev za a šengenska viza od najviše devedeset dana treba pregledati samo kratko ili intenzivno.
Schengenska viza je viza koja osobi omogućuje legalno putovanje u i unutar šengenska zona, područje u Europi gdje je dozvoljeno slobodno kretanje ljudi. Schengenska viza namijenjena je turistima i drugim putnicima koji putuju na kraći boravak koji žele putovati u schengensku zonu na boravak do 90 dana.
Porast broja odbijenih zahtjeva za vizu iz Surinama
Nedavno je postalo jasno da je postotak odbijenih zahtjeva za vizu od surinamski prošle godine iznosio 17,4 posto, u usporedbi s 5,5 posto u 2017. Ministar Hoekstra tvrdi da je to uglavnom zato što mnogi Surinamci predaju nepotpune datoteke za vize. Međutim, prema članku u NRC Handelsblad algoritam bi rezultirao većim brojem prijava iz Paramariba koje bi se morale intenzivno ispitati. AP sumnja da softver za profiliranje može potaknuti diskriminaciju.
Pitanja o registru algoritama i aspektima samoučenja
Zastupnici D66 Dekker-Abdulaziz i Podt žele znati od ministra Hoekstre je li ovaj algoritam uključen u registar algoritama. Također ih zanima radi li se o samoučećem algoritmu koji samostalno traži karakteristike osoba koje su, prema MZ-u, Vanjski poslovi predstavljaju povećani rizik i stoga ih treba intenzivnije proučavati. Ako to nije slučaj, žele znati koje karakteristike imaju prediktivnu vrijednost za konačni rezultat rizika.
Utjecaj osobnih karakteristika na profil rizika
Na kraju, zastupnici pitaju utječu li osobne karakteristike poput nacionalnosti, vjere, dobi, spola i etničke pripadnosti na 'profil šanse' ili 'profil rizika'.
Izvor: Razni mediji
Povezane objave:
