Evropska komisija predstavila je novu strategiju za otvaranje najvećeg svetskog prostora za slobodna putovanja – Šengenska zona – jači, sigurniji i otporniji. Ova strategija ima za cilj bolje upravljanje vanjskim granicama EU, unutrašnje jačanje šengenskog prostora, poboljšanje pripremljenosti i upravljačke strukture i širenje na sve zemlje EU.
Više od 420 miliona ljudi živi u šengenskom prostoru, raspoređenom u 27 zemalja. Ukidanje kontrole unutrašnjih granica između zemalja Šengena sastavni je dio evropskog načina života: skoro 1,7 miliona ljudi živi u jednoj šengenskoj zemlji, a radi u drugoj. Stanovnici su izgradili svoje živote oko sloboda koje nudi šengenski prostor: svaki dan 3,5 miliona ljudi putuje između šengenskih zemalja.
Istorija šengenskog prostora
Prije više od 36 godina, pet država članica složilo se da ukinu kontrole na svojim međusobnim granicama. Danas je 26 evropskih država dio šengenskog prostora bez kontrole unutrašnjih granica. Šengenski prostor čine sve zemlje EU osim Bugarske, Rumunije, Hrvatske, Kipra i Irske. Takođe uključuje četiri zemlje koje nisu članice EU: Island, Norvešku, Švajcarsku i Lihtenštajn.
Slobodno kretanje važno za oporavak nakon korona krize
Slobodno kretanje ljudi, roba i usluga u srcu je Europske unije i od suštinskog je značaja za oporavak Europe od krize uzrokovane koronavirusom. S novom strategijom, Komisija razmatra izazove s kojima se šengenski prostor suočavao posljednjih godina i zacrtava put naprijed koji će iskoristiti prednosti Šengen biti sačuvan. Potrebna je zajednička akcija na nivou Unije kako bi se omogućilo zemljama EU da odgovore na trenutne izazove.
Stubovi šengenskog prostora
Pravilno funkcionisanje šengenskog prostora počiva na tri stuba: efektivnom upravljanju vanjskim granicama EU, jačanju unutrašnjih mjera za kompenzaciju nedostatka kontrole unutrašnjih granica (posebno u oblastima policijske saradnje, sigurnosti i upravljanja migracijama) i garancije odlučnost i dobro upravljanje, uključujući i završetak Šengena. U cilju promoviranja međusobnog povjerenja u implementaciji šengenskih pravila, Komisija je također predstavila a prijedlog revidiranje šengenskog mehanizma za evaluaciju i praćenje.
Ciljevi strategije:
- Osigurati efikasno upravljanje vanjskim granicama EU kroz stalni korpus Evropske granične i obalske straže koji se trenutno formira, tako što će informacioni sistemi za upravljanje granicom i migracijama postati interoperabilni do 2023. godine, i sa predlogom koji će uskoro biti predstavljen za digitalizaciju zahteva za vize i putnih isprava. Komisija također poziva suzakonodavce da što prije usvoje prijedlog o pregledu osoba koje neovlašteno prelaze granicu, što je dio novog Pakta o migracijama i azilu.
- Unutrašnje jačanje šengenskog prostora, jer je bliska saradnja između država članica u sprečavanju i suzbijanju prijetnji po sigurnost ključna za održavanje i kompenzaciju odsustva kontrola unutrašnjih granica. Nove inicijative uključuju kodeks EU za policijsku saradnju, poboljšani “Prüm okvir” za razmjenu informacija o DNK, otiscima prstiju i registraciji vozila, te proširenje upotrebe unaprijed izdatih informacija o putnicima na letove unutar šengenskog područja. Novi Pakt o migracijama i azilu, kada bude usvojen, takođe će obezbediti zajednički pristup upravljanju migracijama, aspekt koji je važan za pravilno funkcionisanje šengenskog prostora.
- Poboljšanje spremnosti i upravljanja: Komisija ga danas predlaže revizija šengenskog mehanizma evaluacije i praćenja (vidi dolje). Takođe će sazivati redovne šengenske forume radi promovisanja političkog dijaloga o zajedničkim pitanjima na osnovu godišnjih izvještaja o stanju Šengena. Kasnije ove godine, Komisija će predstaviti prijedlog revizije Šengenskog zakonika o granicama s ciljem da se Šengen učini otpornijim na ozbiljne prijetnje. Čineći to, osigurat će blisku koordinaciju i osigurati da ponovno uvođenje kontrola unutrašnjih granica ostane posljednje sredstvo. Komisija će također predstaviti plan za vanredne situacije za ponovno aktiviranje uspješnog sistema „zelenih traka“ za nesmetan teretni saobraćaj u slučaju budućih kriza. Konačno, Komisija će se angažovati sa državama članicama na dugoročnom ponovnom uvođenju kontrola unutrašnjih granica.
- Širenje šengenskog prostora: budućnost Šengena mora se vrtjeti oko proširenja kako bi se uključile države članice EU koje još ne pripadaju šengenskom prostoru. Ovo je i legitimno očekivanje i pravna obaveza za one zemlje za koje se smatra da su spremne da se pridruže.
Izvor: Evropska unija – datum objavljivanja: 7. jun 2021. – Iz ovog članka se ne mogu izvući nikakva prava.
Povezane teme:
