Digitalizacija viznog postupka: putovanje u EU s vizom postaje lakše
De Europska komisija radi na mogućnosti online podnošenja zahtjeva za schengensku vizu i zamjene naljepnice vize. Ova bi digitalizacija trebala stati na kraj birokratskoj i glomaznoj metodi koja se trenutno koristi. Cilj je u potpunosti digitalizirati postupke izdavanja viza do sredine 2025., ali pojedinačne države članice mogu ubrzati proces.
To bi trebalo biti za državljane 102 zemalja postati lako jednom Podnesite zahtjev za schengensku vizu.
Komisija želi da putnici izvan EU-a kojima je potrebna viza imaju jedinstvenu internetsku platformu šengenska viza mogu podnijeti zahtjev i platiti pripadajuće pristojbe, bez obzira na schengensku zemlju koju žele posjetiti. Posjet veleposlanstvu, konzulatu ili VFS Globalu bio bi potreban samo za putnike čiji biometrijski podaci još nisu dostupni. Trenutačne procedure uzrokovale su probleme tijekom pandemije COVID-19, kada podnositelji zahtjeva više nisu smjeli ići u veleposlanstva i konzulate kako bi podnijeli zahtjev za vizu.
Manje zahtjeva za schengensku vizu tijekom pandemije
Tijekom pandemije COVID-19 u svijetu ih je manje Schengenske vize podneseni zahtjevi i izdani jer je bilo teško primiti podnositelje zahtjeva za vizu u veleposlanstvima, konzulatima i centrima za podnošenje zahtjeva za vizu kao što su VFS Global ili TLScontact. To je potaknulo države članice da pozovu Komisiju da ubrza digitalizaciju viznih postupaka.
Digitalizacija omogućuje onima koji podnose zahtjev za schengensku vizu da to učine online i plate pristojbu za vizu putem jedinstvene EU platforme, bez obzira na schengensku zemlju koju namjeravaju posjetiti. Čim zahtjev zaprimi, platforma automatski određuje koja je država odgovorna za obradu zahtjeva za vizu. Osim toga, platforma podnositeljima zahtjeva pruža ažurirane informacije o schengenskim vizama za kratki boravak i sve potrebne informacije o zahtjevima i procedurama.
Smanjenje "vizne kupovine"
Usklađivanjem postupaka podnošenja zahtjeva za vizu u schengenskom području također se smanjuje rizik od “viznog šopinga”, gdje podnositelji zahtjeva ne podnose zahtjev u schengenskoj zemlji odredišta, već u schengenskoj zemlji koja nudi bržu obradu zahtjeva za vizu. Digitalizacija viznog postupka također će smanjiti sigurnosne rizike povezane s fizičkim naljepnicama vize. Ove vrste naljepnica su se pokazale osjetljivima na krivotvorenje, prijevaru i krađu. Današnji prijedlog također je u skladu s općim pristupom EU-a za poticanje modernizacije i digitalizacije javnih usluga.
Digitalizacija će olakšati podnošenje zahtjeva za schengensku vizu i učiniti samu vizu sigurnijom:
- Putnici će biti na jednoj platformi možete podnijeti zahtjev za vizu online i mogu platiti pristojbu za vizu, bez obzira koju schengensku zemlju žele posjetiti.
- Ako podnositelj zahtjeva želi posjetiti više od jedne države članice, platforma će to učiniti automatski odrediti koja je država članica nadležna za obradu zahtjeva.
- Na platformi će biti podnositelj zahtjeva ažurirane informacije o schengenskim vizama za kratki boravak i sve potrebne informacije o zahtjevima i postupcima (uključujući popratne dokumente, pristojbu za vizu ili potrebu zakazivanja termina za prikupljanje biometrijskih podataka).
- Zahtjev za osobnom prijavom u konzulatu odnosio bi se samo na putnike koji podnose zahtjev prvi put i trebaju prikupiti svoje biometrijske podatke, podnositelje čiji biometrijski podaci više nisu važeći i podnositelje zahtjeva s novom putnom ispravom.
- Viza će napredne sigurnosne značajke koja će biti sigurnija od sadašnje naljepnice vize.
- Novi sustav će osigurati da temeljna prava uvijek biti zaštićen.
Trenutna situacija s podnošenjem zahtjeva za vizu glomazna
Podnošenje zahtjeva za schengensku vizu sada je glomazan i uglavnom papirnati postupak. Podnositelj zahtjeva za vizu ponekad mora dva puta ići u veleposlanstvo ili vanjskog pružatelja usluga kako bi predao zahtjev i zatim preuzeo putovnicu s vizom.
Neke zemlje članice već digitaliziraju postupak prijave, ali nisu sve zemlje na istoj razini. Na primjer, opcija plaćanja putem interneta još uvijek je jedva dostupna.
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson smatra da je sadašnji način rada zastario:
"Pola stranaca koji dolaze u EU sa schengenskom vizom smatraju da je procedura zahtjeva za vizu dugotrajna i glomazna. Trećina mora prijeći veliku udaljenost da bi zatražila vizu. Vrijeme je da EU osigura korisničku, sigurnu platformu za aplikacije koja se temelji na webu.”
Sljedeći koraci
O prijedlogu Komisije sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće. Države članice tada će imati pet godina za prelazak na zajedničku internetsku platformu za vize. Na temelju ishoda pregovora između suzakonodavaca, razvoj platforme mogao bi započeti 2024. i postati operativan 2026. S obzirom na petogodišnje prijelazno razdoblje, sve države članice mogle bi početi koristiti platformu 2031. godine.
Pitanja i odgovori – digitalizacija postupka izdavanja viza: olakšano putovanje u EU s vizom
Komisija danas predlaže digitalizaciju postupka izdavanja schengenske vize, zamjenu naljepnice vize i omogućavanje putnicima da podnose svoje zahtjeve za vizu online putem europske internetske platforme za vize. Digitalizacija će olakšati podnošenje zahtjeva za schengensku vizu, a viza će postati sigurnija i stoga otpornija na krađe i prijevare.
Komisija-von der Leyen postavila si je cilj učiniti viznu politiku Unije modernijim, korisnijim i sigurnijim alatom za upravljanje putovanjima državljana trećih zemalja u schengensko područje. U tu je svrhu Komisija donijela prijedloge za modernizaciju viznog informacijskog sustava, tekući razvoj sustava ulaska/izlaska i sustava putnih informacija i odobrenja putovanja (ETIAS) te provedbu novog Viza kodeksa, uključujući članak 25.a o suradnji u smislu akvizicije.
Prilikom revizije Viznog zakonika EU-a 2019., Europski parlament i Vijeće izričito su izrazili želju za razvojem zajedničkog rješenja koje bi omogućilo digitalne zahtjeve za schengenske vize u budućnosti i u potpunosti uključilo najnovija pravna i tehnološka dostignuća. Tijekom pandemije COVID-19 manje je zahtjeva za schengenske vize podneseno i izdano u cijelom svijetu, dijelom i zbog poteškoća s primanjem podnositelja zahtjeva za vizu u konzulatima i centrima za podnošenje zahtjeva za vizu. To je potaknulo države članice da pozovu Komisiju da ubrza digitalizaciju viznih postupaka. Pakt o migraciji i azilu koji je Komisija predstavila u rujnu 2020. postavlja rok do 2025. za potpunu digitalizaciju postupka izdavanja viza, uključujući uvođenje digitalne vize i mogućnost podnošenja zahtjeva za vizu putem interneta.
U načelu, svi zahtjevi za vizu podnosit će se digitalno putem platforme za podnošenje zahtjeva za vizu za EU, ali u pojedinačnim slučajevima podnositelji zahtjeva još uvijek mogu podnijeti zahtjev u papirnatom obliku konzulatu ili centru za podnošenje zahtjeva za vizu ako pomoć koju dobiju na platformi za podnošenje zahtjeva za vizu za EU (putem chat okvir i u FAQ-ovima) ili primljen od obitelji ili prijatelja nije dovoljan za podnošenje prijave online. Posebne odredbe također će se primjenjivati u slučaju humanitarnih razloga. Članovi obitelji državljana EU/Europskog gospodarskog prostora koji ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje također će i dalje moći podnijeti zahtjev na papiru.
Svi podnositelji zahtjeva moći će kompletno ispuniti svoj zahtjev online (ispuniti obrazac zahtjeva, platiti pristojbu za vizu, učitati popratne dokumente i provjeriti jesu li biometrijski podaci još uvijek važeći). Međutim, putnici koji prvi put putuju i podnositelji zahtjeva čiji su biometrijski podaci istekli i dalje će morati osobno predočiti svoje biometrijske podatke u konzulatu ili centru za podnošenje zahtjeva za vizu. Taj termin mogu rezervirati online.
Viza izdana na papiru podložnija je prijevarama i krađama te stoga predstavlja rizik za sigurnost EU-a. Digitalna viza bit će neka vrsta elektroničke datoteke u viznom informacijskom sustavu i stoga više neće imati nikakve fizičke karakteristike u koje se može mijenjati.
Prijedlogom digitalizacije olakšat će se podnošenje zahtjeva za vizu, ali se ne mijenjaju uvjeti podnošenja zahtjeva i njegove obrade.
Platformu će izgraditi i upravljati eu-LISA, Europska agencija za operativno upravljanje velikim IT sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde. Odgovornost Komisije je osigurati ažurnost općih informacija o vizama na platformi.
Prvo, podnositelji zahtjeva provjeravaju na platformi za podnošenje zahtjeva za vizu za EU trebaju li vizu. Ako je tako, oni stvaraju siguran račun, ispunjavaju obrazac za prijavu i učitavaju potrebne dokumente. Zatim plaćaju pristojbu za vizu online i podnose zahtjev. Za obradu zahtjeva nadležna je schengenska država u kojoj se nalazi glavna destinacija putovanja. Podnositelji zahtjeva mogu provjeriti status svoje prijave putem platforme i primati obavijesti o statusu. Nakon što je viza odobrena, podnositelji zahtjeva mogu pristupiti svojoj vizi online. Ako je potrebno, mogu i produljiti svoje razdoblje vize online.
Prednost jedinstvene platforme za prijavu je u tome što će podnositelji zahtjeva pronaći jedan usklađen i besprijekoran postupak prijave, bez obzira na schengensku zemlju koju žele posjetiti. Svim podnesenim prijavama mogu pristupiti na jednom mjestu. To ne bi bio slučaj s odvojenim nacionalnim portalima po državama članicama. Podnositelji zahtjeva tada bi morali slijediti različite postupke i koristiti različite sustave za pregled svojih prošlih prijava.
Komisija predlaže postupno ukidanje tih nacionalnih portala i njihovu zamjenu jedinstvenom platformom za aplikacije na razini EU-a. Komisija je odlučila dopustiti državama članicama da se pridruže platformi čim ona postane operativna, a najkasnije pet godina nakon njezine uspostave. Ovo prijelazno razdoblje omogućuje državama članicama da postupno ukinu svoje nacionalne instrumente i izvrše prijelaz na platformu zahtjeva za vizu EU-a na fleksibilan način.
Platforma za podnošenje zahtjeva za vizu za EU bit će dio nedavno revidiranog viznog informacijskog sustava, koji je nedavno moderniziran i uključuje napredne zaštitne mjere zaštite podataka (ograničenje svrhe, ograničeno razdoblje zadržavanja).
Oba sustava imaju za cilj olakšati putovanje u schengensko područje uz jačanje sigurnosti u schengenskom području. Predložena inicijativa odnosi se na državljane trećih zemalja kojima je potrebna viza, odnosno državljane trećih zemalja koji trebaju podnijeti zahtjev za vizu za boravak u schengenskom području ne dulji od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. ETIAS služi državljanima trećih zemalja koji su izuzeti od obveze vize, ali moraju podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja prije putovanja.
O prijedlogu Komisije sada će se raspravljati u Europskom parlamentu i Vijeću. Na temelju prijedloga Komisije, države članice imat će pet godina za prijelaz na zajedničku internetsku platformu za vize. Na temelju ishoda pregovora između suzakonodavaca, razvoj platforme mogao bi započeti 2024. i postati operativan 2026. S obzirom na petogodišnje prijelazno razdoblje, sve države članice mogle bi početi koristiti platformu 2031.
Nakon usvajanja, prijedlog će provoditi zemlje koje u potpunosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu: EU-27 (osim Irske i Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Cipra, jer te zemlje ne primjenjuju u potpunosti schengensku pravnu stečevinu) + Island, Norveška, Lihtenštajna i Švicarske. Riječ je o ukupno 27 zemalja. Bugarska, Rumunjska, Hrvatska i Cipar ne primjenjuju u potpunosti schengensku pravnu stečevinu, ne izdaju schengenske vize i nemaju pristup viznom informacijskom sustavu. Stoga neće primjenjivati ovaj prijedlog koji se tiče izdavanja schengenskih viza.
Izvor: Europska komisija
Povezane objave:
